Povratak

Istraživanja

Stavovi dionika o obrazovnim nejednakostima

Opis istraživanja:

Mreža je osnovala četiri tematske skupine istraživača koji su u 2021. godini provodili fokus-grupe o obrazovnim nejednakostima fokus-grupe s 44 dionika sustava obrazovanja, uključujući predstavnike ministarstava, jedinica lokalne samouprave, državnih ustanova, obrazovnih ustanova i strukovnih udruga.

 

Fokus-grupe su obuhvatile sve sljedeće razine obrazovanja:

  • rani i predškolski te osnovnoškolski odgoj i obrazovanje
  • srednjoškolsko obrazovanje
  • visoko obrazovanje
  • obrazovanje odraslih

Planirano vrijeme za prikupljanje podataka je travanj, svibanj i lipanj 2022. godine.

 

Prvi rezultati se očekuju do rujna 2021.

Ciljevi istraživanja stavovi dionika o obrazovnim nejednakostima su:

Utvrditi mišljenja i stavova donositelja odluka i drugih relevantnih dionika obrazovnog sustava o problemu obrazovnih nejednakosti te mogućnostima njihova ublažavanja ili uklanjanja

Rezultati istraživanja:

Publikacija

Farnell, T. (ur.) (2022.) Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: izazovi i potrebe iz perspektive dionika sustava obrazovanja, Institut za razvoj obrazovanja

Link: publikacija

Sažetak

Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: perspektive dionika (2022)

Link: sažetak

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje te osnovnoškolsko obrazovanje

Opis istraživanja:

Istraživanje su vodili i proveli prof. dr. sc. Dejana Bouillet i Sanja Brajković, prof. ispred Instituta za razvoj obrazovanja tijekom 2022. godine.

 

Istraživanjem se obuhvatio reprezentativan uzorak odgojitelja te učitelja razredne i predmetne nastave za Republiku Hrvatsku (3% odgojitelja i učitelja, odnosno njih 1288). te je održano 12 fokus grupa.

Ciljevi istraživanja u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama su:

Utvrditi razinu utjecaja pojedinih karakteristika djece/učenika osnovnih škola na zahtjevnost odgoja i obrazovanja i potrebu dodatne podrške

Analizirati iskustvo i percepciju kompetentnosti odgojitelja i učitelja za odgoj i obrazovanje djece u nepovoljnom položaju prema najčešćim uzrocima obrazovne nejednakosti utvrđenim prethodnim istraživanjima

Procijeniti razinu iskustva i zadovoljstva odgojitelja i učitelja odgojno-obrazovnim programima, oblicima podrške i procedurama za izjednačavanje obrazovnih mogućnosti i prevenciju obrazovne nejednakosti.

Rezultati istraživanja:

Bouillet, D. & Brajković, S. (2023). Iskustva odgojitelja i učitelja u prevenciji obrazovnih nejednakosti u hrvatskom ranom i predškolskom te osnovnoškolskom obrazovanju. Revija za sociologiju, 53 (3), 331-363. 

Bouillet, D. & Brajković, S. (2023). Zadovoljstvo odgojitelja i učitelja osnovne škole nastojanjima obrazovnog sustava u izjednačavanju obrazovnih mogućnosti. Sociologija i prostor, 61 (2 (227)), 331-352. 

Srednjoškolsko obrazovanje

Opis istraživanja:

Istraživanje je vodio i proveo istraživački tim Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Istraživanje je provedeno 2022. godine i obuhvatilo je 25 srednjih škola s gimnazijskim te četverogodišnjim i trogodišnjim strukovnim programima. Istraživanje uključuje kvantitativno i kvalitativno istraživanje s 1238 učenika i 268 nastavnika., te kvalitativno istraživanje s 10 intervjua s nastavnicima i 15 fokus grupa s učenicima.

Ciljevi istraživanja srednjoškolskog obrazovanja su:

Produbiti razumijevanje različitih dimenzija obrazovnih nejednakosti u srednjoškolskom obrazovanju u RH

Ispitati povezanost obrazovnog uspjeha i dobrobiti učenika s odrednicama na razini pojedinca, obitelji i školskog okruženja

Ispitati različite perspektive nastavnika relevantne za problematiku obrazovnih nejednakosti i dobrobiti učenika

Rezultati istraživanja:

Puzić, S., Marušić, I., Matić Bojić, J., Pikić Jugović, I., Šabić J. (2023). Obrazovne nejednakosti u srednjoškolskom obrazovanju iz učeničke i nastavničke perspektive. Monografija. Izdavač: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

Visoko obrazovanje

Opis istraživanja 1 – Uzroci odustajanja od studija:

Istraživanje je vodio i proveo istraživački tim Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Istraživanjem su se tijekom 2022. godine proveli intervjui s 24 osobe koje su odustale od visokoškolskog obrazovanja (bivšim studentima/cama) u Hrvatskoj u posljednjih par godina.

Opis istraživanja 2 – Učestalost i obrasci odustajanja od studija:

Kvantitativni segment istraživanja proveli su dr.sc. Teo Matković i Katarina Jaklin. Inovativnim pristupom mikro podacima Ankete o radnoj snazi identificirale su se osobe koje su napustile visoko obrazovanje bez završetka prvog stupnja studija, što je omogućilo populacijsku procjenu veličine ove skupine, te njezine promjene kroz vrijeme. 

Utvrdile su se odrednice odustajanja na razini pojedinca (spol, dob, radni status, roditeljstvo, obrazovni put) te kućanstva (dohodovni decil, obrazovanje roditelja), kao i njihova stabilnost kroz promatrano petnaestogodišnje razdoblje (2007.-2021.)

Ciljevi istraživanja visokog obrazovanja su:

Analizirati učestalost i uzroci odustajanja od studija u visokom obrazovanju:

Procijeniti učestalost napuštanja visokog obrazovanja

Produbiti razumijevanje različitih dimenzija obrazovnih nejednakosti u visokoškolskom obrazovanju u RH

Identificirati čimbenike koji utječu na pojavu odustajanja od studija

Identificirati moguće uzroke isključivanja iz sustava visokog obrazovanja

Produbiti razumijevanje problematike društvenih nejednakosti u pristupu, pohađanju i završavanju visokog obrazovanja u Hrvatskoj

Utvrditi učinak krize 2009.-2014. i pandemije na pojavnost napuštanja visokog obrazovanja

S obzirom na izostanak spoznaja u ovom području i širinu istraživačkih ciljeva, ovom problemu pristupili smo kroz dva istraživačka segmenta: kvalitativno istraživanje temeljeno na intervjuima i kvantitativnu analizu povijesnih mikro podataka ankete o radnoj snazi.

Rezultati istraživanja:

Odak, I., Baranović, B. & Baketa, N. (2023). „Podigneš svoje dokumente i odeš“: kvalitativna analiza iskustava osoba koje su odustale od studija. Sociologija i prostor, 61(3 (228)), 517-539. 

Matković, T (2023). Procjena zastupljenosti i odrednica odustajanja od visokog obrazovanja korištenjem mikropodataka europskih društvenih statističkih istraživanja. Rukopis (objava se očekuje do kraja 2024. godine).

Obrazovanje odraslih

Opis istraživanja:

Ovo istraživanje proveli su dr.sc. Teo Matković i Katarina Jaklin, a temelji se na sekundarnoj analizi vjerodostojnih istraživanja u području obrazovanja odraslih provedenih između 2005. i 2021. godine, uključujući mikro podatke Ankete o obrazovanju odraslih. Analizama obuhvaćamo populaciju odraslih u dobi 25-64 godina.

  • Temeljem objavljenih pokazatelja LFS, AES i CVTS istraživanja provedenih u razdoblju 2005.-2021. analizirati sudjelovanje i nejednakosti u obrazovanju odraslih.
  • Temeljem mikro podataka AES istraživanja iz 2007. i 2016. godine dostavljenih od Eurostata, utvrdit ćemo specifičnosti hrvatskog obrasca sudjelovanja u odnosu na nejednakosti prisutne na razini EU, te promjenu ovih obrazaca nejednakosti tijekom desetljeća između dva vala istraživanja.

Ciljevi istraživanja obrazovanja odraslih su:

Analizirati sudjelovanje i nejednakosti u obrazovanju odraslih u kontekstu drugih europskih zemalja, te recentno provedenog nacionalnog istraživanja.

Procijeniti doprinos pojedinih osobnih karakteristika, radnog statusa, te osobnih i organizacijskih prepreka pristupu formalnom i neformalnom obrazovanju odraslih u Hrvatskoj.

Rezultati istraživanja:

Matković, T. & Jaklin, K. (2021). Pokazatelji sudjelovanja u obrazovanju odraslih u RH: nalazi recentnih europskih istraživanja. Andragoški glasnik, 25(1-2(41)), 39-66. 

Matković, T. (2023). Informiranost, prepreke i iskustvo sudjelovanja u obrazovanju odraslih u Hrvatskoj: sociodemografske nejednakosti. Sociologija i prostor, 61(3 (228)), 489-516.

Javne politike obrazovanja

Opis istraživanja:

Analizu su proveli Ninoslav Šćukanec Schmidt, Ana Skledar Matijević i Thomas Farnell iz Instituta za razvoj obrazovanja te doc. dr. sc. Anka Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Analiza nastoji obuhvatiti sve ciljeve u nizu strateških dokumenata važnih za rješavanje problema obrazovne nejednakosti. Analiza je osmišljena kao znanstveno istraživanje čiji se nalazi koriste za oblikovanje specifičnih preporuka za unapređenje javnih politika.

Ciljevi istraživanja javne politike obrazovanja su:

Utvrditi sadržajne dimenzije ciljeva koji se u hrvatskim javnopolitičkim dokumentima vežu uz rješavanje problema obrazovne nejednakosti, na svim razinama obrazovanja:

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Osnovnoškolsko obrazovanje

Srednjoškolsko obrazovanje (gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje)

Visoko obrazovanje

Obrazovanje odraslih (koje pokriva sve razine od osnovnog do visokog obrazovanja kao i dalje neformalno učenje).

Rezultati istraživanja:

Šćukanec Schmidt, N., Farnell, T., Skledar Matijević, A. & Kekez, A. (2023). Pravičnost i uključivost obrazovnog sustava: analiza dizajna hrvatskih obrazovnih politika. Političke analize, 12(45), 22-35.

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.