Povratak

Istraživanja

Stavovi dionika o obrazovnim nejednakostima

Opis istraživanja:

Mreža je osnovala četiri tematske skupine istraživača koji su u 2021. godini provodili fokus-grupe o obrazovnim nejednakostima fokus-grupe s 44 dionika sustava obrazovanja, uključujući predstavnike ministarstava, jedinica lokalne samouprave, državnih ustanova, obrazovnih ustanova i strukovnih udruga.

 

Fokus-grupe su obuhvatile sve sljedeće razine obrazovanja:

  • rani i predškolski te osnovnoškolski odgoj i obrazovanje
  • srednjoškolsko obrazovanje
  • visoko obrazovanje
  • obrazovanje odraslih

Planirano vrijeme za prikupljanje podataka je travanj, svibanj i lipanj 2022. godine.

 

Prvi rezultati se očekuju do rujna 2021.

Ciljevi istraživanja stavovi dionika o obrazovnim nejednakostima su:

Utvrditi mišljenja i stavova donositelja odluka i drugih relevantnih dionika obrazovnog sustava o problemu obrazovnih nejednakosti te mogućnostima njihova ublažavanja ili uklanjanja

Rezultati istraživanja:

Publikacija

Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: izazovi i potrebe iz perspektive dionika sustava obrazovanja (2022)

Link: publikacija

Sažetak

Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: perspektive dionika (2022)

Link: sažetak

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje te osnovnoškolsko obrazovanje

Opis istraživanja:

Istraživanje će voditi i provesti prof. dr. sc. Dejana Bouillet i Sanja Brajković prof. ispred Instituta za razvoj obrazovanja.

 

Istraživanjem se planira obuhvatiti reprezentativan uzorak odgojitelja te učitelja razredne i predmetne nastave za Republiku Hrvatsku. Ciljni broj sudionika istraživanja je 3% odgojitelja i učitelja.

Planirano vrijeme za prikupljanje podataka je travanj, svibanj i lipanj 2022. godine.

 

Prvi rezultati se očekuju do rujna 2021.

Ciljevi istraživanja u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama su:

Utvrditi razinu utjecaja pojedinih karakteristika djece/učenika osnovnih škola na zahtjevnost odgoja i obrazovanja i potrebu dodatne podrške

Analizirati iskustvo i percepciju kompetentnosti odgojitelja i učitelja za odgoj i obrazovanje djece u nepovoljnom položaju prema najčešćim uzrocima obrazovne nejednakosti utvrđenim prethodnim istraživanjima

Procijeniti razinu iskustva i zadovoljstva odgojitelja i učitelja odgojno-obrazovnim programima, oblicima podrške i procedurama za izjednačavanje obrazovnih mogućnosti i prevenciju obrazovne nejednakosti.

Srednjoškolsko obrazovanje

Opis istraživanja:

Istraživanje će voditi i provesti istraživački tim Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

 

Istraživanjem se planira obuhvatiti 25 srednjih škola s gimnazijskim te četverogodišnjim i trogodišnjim strukovnim programima. Uključuje kvantitativno i kvalitativno istraživanje s učenicima i nastavnicima.

Planirano vrijeme za prikupljanje podataka je travanj, svibanj i lipanj 2022.

Prvi rezultati se očekuju do studenog 2022.

Ciljevi istraživanja srednjoškolskog obrazovanja su:

Produbiti razumijevanje različitih dimenzija obrazovnih nejednakosti u srednjoškolskom obrazovanju u RH

Ispitati povezanost obrazovnog uspjeha i dobrobiti učenika s odrednicama na razini pojedinca, obitelji i školskog okruženja

Ispitati različite perspektive nastavnika relevantne za problematiku obrazovnih nejednakosti i dobrobiti učenika

Rezultati istraživanja:

Publikacija

Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: izazovi i potrebe iz perspektive dionika sustava obrazovanja (2022)

Sažetak

Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: perspektive dionika (2022)

Visoko obrazovanje

Opis istraživanja 1 – Uzroci odustajanja od studija:
Istraživanje će voditi i provesti istraživački tim Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Istraživanjem se planira provesti intervjue s 20 do 30 osoba koje su odustale od visokoškolskog obrazovanja (bivšim studentima/cama) u Hrvatskoj u posljednjih par godina.

Planirano vrijeme za prikupljanje podataka je od veljače do lipnja 2022. godine.

 

Prvi rezultati se očekuju do studenog 2022.

Opis istraživanja 2 – Učestalost i obrasci odustajanja od studija:

Kvantitativni segment istraživanja provode dr.sc. Teo Matković i Katarina Jaklin. Inovativnim pristupom mikro podacima Ankete o radnoj snazi identificirat će se osobe koje su napustile visoko obrazovanje bez završetka prvog stupnja studija, što će omogućiti populacijsku procjenu veličine ove skupine, njezine promjene kroz vrijeme. 

 

Utvrdit će se odrednice odustajanja na razini pojedinca (spol, dob, radni status, roditeljstvo, obrazovni put) te kućanstva (dohodovni decil, obrazovanje roditelja), kao i njihovu stabilnost kroz promatrano petnaestogodišnje razdoblje (2007.-2021.)

Trenutno je u tijeku potraživanje podataka od Eurostata, a u slučaju očekivane dinamike dostave podataka, nacrt analize trebao bi biti dostupan tijekom četvrtog kvartala 2022. godine.

Ciljevi istraživanja visokog obrazovanja su:

Analizirati učestalost i uzroci odustajanja od studija u visokom obrazovanju:

Procijeniti učestalost napuštanja visokog obrazovanja

Produbiti razumijevanje različitih dimenzija obrazovnih nejednakosti u visokoškolskom obrazovanju u RH

Identificirati čimbenike koji utječu na pojavu odustajanja od studija

Identificirati moguće uzroke isključivanja iz sustava visokog obrazovanja

Produbiti razumijevanje problematike društvenih nejednakosti u pristupu, pohađanju i završavanju visokog obrazovanja u Hrvatskoj

Utvrditi učinak krize 2009.-2014. i pandemije na pojavnost napuštanja visokog obrazovanja

S obzirom na izostanak spoznaja u ovom području i širinu istraživačkih ciljeva, ovom problemu pristupili smo kroz dva istraživačka segmenta: kvalitativno istraživanje temeljeno na intervjuima i kvantitativnu analizu povijesnih mikro podataka ankete o radnoj snazi.

Rezultati istraživanja:

Publikacija

Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: izazovi i potrebe iz perspektive dionika sustava obrazovanja (2022)

Sažetak

Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: perspektive dionika (2022)

Obrazovanje odraslih

Opis istraživanja:

Ovo istraživanje provode dr.sc. Teo Matković i Katarina Jaklin, a temelji se na sekundarnoj analizi vjerodostojnih istraživanja u području obrazovanja odraslih provedenih između 2005. i 2021. godine, uključujući mikro podatke Ankete o obrazovanju odraslih. Analizama obuhvaćamo populaciju odraslih u dobi 25-64 godina.
  • Temeljem objavljenih pokazatelja LFS, AES i CVTS istraživanja provedenih u razdoblju 2005.-2021. analizirati sudjelovanje i nejednakosti u obrazovanju odraslih.
  • Temeljem mikro podataka AES istraživanja iz 2007. i 2016. godine dostavljenih od Eurostata, utvrdit ćemo specifičnosti hrvatskog obrasca sudjelovanja u odnosu na nejednakosti prisutne na razini EU, te promjenu ovih obrazaca nejednakosti tijekom desetljeća između dva vala istraživanja.

Prvi rezultati dvije analize usmjerene navedenim ciljevima istraživanja bit će dostupni u 2. i 3. kvartalu 2022. godine

Ciljevi istraživanja obrazovanja odraslih su:

Analizirati sudjelovanje i nejednakosti u obrazovanju odraslih u kontekstu drugih europskih zemalja, te recentno provedenog nacionalnog istraživanja.

Procijeniti doprinos pojedinih osobnih karakteristika, radnog statusa, te osobnih i organizacijskih prepreka pristupu formalnom i neformalnom obrazovanju odraslih u Hrvatskoj.

Rezultati istraživanja:

Sažetak

Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: perspektive dionika (2022)

Javne politike obrazovanja

Opis istraživanja:

Analizu provode Ninoslav Šćukanec Schmidt, Ana Skledar Matijević i Thomas Farnell iz Instituta za razvoj obrazovanja te doc. dr. sc. Anka Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

 

Analiza nastoji obuhvatiti sve ciljeve u nizu strateških dokumenata važnih za rješavanje problema obrazovne nejednakosti. Analiza je osmišljena kao znanstveno istraživanje čiji se nalazi koriste za oblikovanje specifičnih preporuka za unapređenje javnih politika.

Prvi rezultati se očekuju do 11.2022.

Ciljevi istraživanja javne politike obrazovanja su:

Utvrditi sadržajne dimenzije ciljeva koji se u hrvatskim javnopolitičkim dokumentima vežu uz rješavanje problema obrazovne nejednakosti, na svim razinama obrazovanja:

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Osnovnoškolsko obrazovanje

Srednjoškolsko obrazovanje (gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje)

Visoko obrazovanje

Obrazovanje odraslih (koje pokriva sve razine od osnovnog do visokog obrazovanja kao i dalje neformalno učenje).

Rezultati istraživanja:

Publikacija

Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: izazovi i potrebe iz perspektive dionika sustava obrazovanja (2022)

Sažetak

Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: perspektive dionika (2022)